Društveno odgovorno poslovanje
Osim termina društveno odgovorno poslovanje, u praksi se često spominju i slični termini poput:
- održivo poslovanje,
- korporativna društvena odgovornost
- održivost,
- društvena odgovornost korporacija,
- korporativna socijalna odgovornost,
- društveno održivo poslovanje itd.
Iako je prije pedesetak godina ideja društvene odgovornosti bila relativno nova, danas se upravljanje društvenom odgovornosšću razvijo i to je važno područje menadžmenta. Kao i u drugim njegovim područjima, proces uključuje analizu problemskih pitanja, vrednovanje izvedbe, određivanje prioriteta, alociranje resursa prioritetima i ujedinjenje programa koji se bave problemskim pitanjima. Društvena je odgovornost poezana s gotovo svim rainama organizacijske aktivnosti od marketinga do zapošljavanja.[1]. Pozitivno i proaktivno djelovanje poslovnog sektora i to iznad razina koje su propisane zakonom u različitim poslovnim procesima (npr. proizvodni procesi, utjecaj na okoliš, politika zapošljavanja, edukacija zaposlenika, ulaganje u društvenu zajednicu itd.) postalo je ustaljena praksa u razvijenom svijetu. S vremenom se pokazalo da od takve prakse postoje višestruke koristi i za organizaciju i cjelokupno društvo.
Briga za okruženje u kojem neka organizacija djeluje počinje sve više utjecati na korporativnu strategiju velikih tvrtki, kao i i malog i srednjeg poduzetništva širom svijeta. Te promjene u korporativnoj politici potiču organizacije na razvijanje svijesti i povećanje brige za društvo i okoliš u kojem djeluju. Odlika odgovornih organizacija jest fokus na strateškim dugoročno orijentiranim ciljevima i aktivnostima koje doprinose njihovom ostvarenju. Upravljanje društveno odgovornim aktivnostima podrazumijeva rad s drugima (interesno-utjecajnim skupinama), a ne u izolaciji. Mjerenje učinka poslovanja ne samo financijskim, već i ekološkim i socijalnim učinkom je ušao u uobičajenu upotrebu u menadžmentu i najčešće se može pronaći pod pojmom trostruke bilance ili 3 P (profil, people, planet).[2]
Interesno utjecajne skupineUredi
Izvještavanje o društvenoj odgovornosti – Global Reporting Initiative (GRI) načela
Izvještavanje i komuniciranje o utjecaju organizacije na društvo pomaže dokazati otvorenost i transparentnosti, ali i ozbiljnost namjera u poboljšanju poslovanja. Proaktivno i otvoreno komuniciranje stvara pozitivno ozračje u kojem su organizacije percipirane u boljem svijetlu.
Djelovanje organizacije na društvo i njene odgovornosti
U okviru četvrte generacije GRI smjernica pokazatelji učinka u pogledu društvene odgovornosti su podijeljene u tri kategorije:
- ekonomiju,
- okoliš i
- društvo,
što je u skladu s postavkama koje je izvorno definirao Peach (1987.), a ovdje su objašnjene prema interpretaciji autora Tench&Yeomans [6] Postoje tri razine djelovanja tvrtke na njeno okruženje:
- osnovna razina (ona u kojoj se organizacija drži zakona i propisa društva, npr. plaćanje poreza i pošteno poslovanje),
- organizacijska razina (u kojoj se od organizacije očekuje dda djeluje u duhu zakona i da minimalizira negativne učinke na društvo), te
- društvena razina (u njoj tvrtka daje značajan doprinos poboljšanju društva i okoliša u kojem djeluje).
Autor Carroll je 1991. dalje razradio kategorije društveno odgovornog poslovanja i vizualno ih prezentirao kroz piramidu DOP-a, čije su razine predstavljene u nastavku (preuzeto iz Tench&Yeomans, str.113.).
Piramida DOP-a:
Priručnik “Časno do pobjede”
- Temeljna načela
- Misija i vrijednosti
- Ljudski potencijali
- Ljudska prava
- Tržište
- Okoliš
- Društvena zajednica
Sve su ovo područja gdje organizacija može ostvariti dodatnu korist ukoliko praks bude zadovoljavajuća. Neće svako područje biti jednako važno u svakoj organizaciji, ali je bitno da ih organizacije navrijeme prepoznaju kako bi mogle proaktivno djelovati i ojačati vlastitu poziciju. Naposljetku, ovdje je riječ o višestrukoj uzajamnoj koristi – i za organizaciju i za društvo. DOP nije samo ispravan, već i koristan za posao.
Razvoj društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj
Europski dokumenti
- Bijela knjiga Europske komisije o rastu i zapošljavanju[7] 1993. – početak društveno odgovornog poslovanja kao dijela europske politike
- Zelena knjiga “Promocija Europskog okvira za DOP” Europske komisije 2001.[8] – definiranje DOP-a kao koncepta u kojem poduzeća na dobrovoljnom principu integriraju brigu za društvena pitanja i zaštitu okoliša u svoje poslovne aktivnosti i odnose s vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širokom javnosti
- Strategija održivog razvoja EU (2006.)
- Strategija održivog razvoja EU (2011.)
U RH je 1997. osnovan Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj kojeg je činilo 18 hrvatskih poduzeća koja su se obvezala primjenjivati i promicati održivu praksu u svojem poslovanju s ciljem zaštite okoliša i postizanja održivog razvoja RH. Krajem 2004. godine je održana Prva nacionalna konferencija o DOP-u, Agenda 2005, koja je okupila na jednom mjestu više od 120 praktičara i istraživača, te omogućila razmijenu mišljenja i formuliranje zajedničkih prioriteta za razvitak DOP-a. Prvotna se praksa DOP-a u RH uglavnom oslanjala na praksu u kategoriji zaštite okoliša; potom se interes poduzeća proširio na ljudske resurse i brigu o lokalnoj zajednici. Društvena se odgovornost često percipira i kroz dosljednost u poštivanju zakonske regulative primarno u području visoko regulirane zaštite okoliša i radnih prava što je razumljivo s obzirom da zbog slabe primjene zakonske regulative provedba propisa nije zadovoljavajuća. Važan je poticaj primjeni DOP-a izvozna orijentacija koja pojačano vrši pritisak na uvođenje standarda za upravljanje pojedinim sustavima. U području korporativnog upravljanja DOP praksa je slabo azvijena, što možemo dovesti u vezu s nedostatkom vanjskih poticaja. Opća je procjena da je DOP postao važan dio percepcije o uspješnom poslovanju predstavnika zajednice, akademske zajednice, organizacijs civilnog društva i drugih stručnih organizacija.
U Hrvatskoj za sada još ne postoje zakoni koji se eksplicitno odnose na DOP, ali istovremeno postoje određena područja (npr. zaštita okoliša) koja su vrlo visoko regulirana i propisuju storge norme i standarde poslovanja, što ne ostavlja puno prostora poduzećima za dobrovoljnu praksu iznad zakona.[9]
Indeks DOP-a
Indeks DOP-a je ujedno i nagrada koju jednom godišnje u kategoriji malih, srednjih, velikih i javnih tvrtki zajednički dodjeljuju Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora [11] (HRPSOR).
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Dru%C5%A1tveno_odgovorno_poslovanje