Posted in POTRES

Objašnjenje mehanizma pokupskog potresa

U skladu s onim što bi očekivali za veću udaljenost od žarišta. Dominacija S i površinskih valova uz oslabljene visoke frekvencije. Dakle, više “ljuljanje” nego “trešnja”.

PREPORUKA: OBJAŠNJENJE MEHANIZMA POKUPSKOG POTRESA
30.12.2020. 01:00
Dragi FB prijatelji i poznanici, znam da mnogi ne spavate. Dobio sam preko noći brojna pitanja, uključujući i pozive I pitanja novinara, pa bih htio reći da suosjećam sa svima vama, kao i s obiteljima stradalih u ovom potresu. Nisam veći stručnjak za seizmičnost Hrvatske od seizmologa u Hrvatskoj, i trebam prepustiti baš mojim kolegama u Seizmološkoj službi, Geofizičkom zavodu i Geofizičkom odsjeku PMF-a da komentiraju i odgovaraju na vaša pitanja. Ja ću vjerojatno za prijatelje izvan Hrvatske i kolege seizmologe na engleskom napisati kratki osvrt na ovaj potres, a u međuvremenu preporučam objavu mog bivšeg doktoranda i postdoktora u Canberri, Josipa Stipčevića, koji je sada Docent na PMF-u. On je odlično objasnio o kojem se rasjedu najvjerojatnije radi, i po čemu se on razlikuje od potresa kod Zagreba ranije ove godine. Vjerujem Josipu; on je napravio najbolje što je mogao s podacima kojima za sada raspolaže.
Želio bih samo dodati da je razlog zašto se ovaj potres osjetio ne samo u bližem epicentralnom području nego i izvan državnih granica u tome što je bio ne samo dosta jak nego i “plitak” (prema prvim proračunima na dubini od oko 10 km, ali ta procjena će se vjerojatno nešto i promijeniti nakon daljnjih analiza). Kod ovako plitkih potresa i značajnih magnituda dolaze do izražaja tzv. površinski valovi koji se šire efikasnije od prostornih (P i S valova) jer im amplituda (razmak između brijega i dola vala) opada s kvadratom, ne kubom udaljenosti od žarišta potresa kao što je to slučaj za prostorne valove. To je zbog toga što se energija površinskih valova rasipa samo po površini Zemlje umjesto po cijelom volumenu. Njihove amplitude na određenoj udaljenosti od žarišta potresa su zato veće a periodi su dulji, tako da je sam osjećaj kod prolaska tih valova znatno drugačiji nego kod prolaska prostornih valova. To su ujedno i valovi koji prouzroče najveća razaranja infrastrukture. Volio bih da netko, recimo 50-100 km daleko od epicentra, prokomentira razliku u osjetu ovoga i potresa iz ožujka. Budite na oprezu, očekuje se daljnja seizmička aktivnost na ovom sustavu rasjeda.

 

Josip Stipčević
Dok s strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolici pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području.
Današnji potres dogodio se na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline (slika 1). Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova “naša” mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresima u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinim, Sloveniji i svim okolnim područjima. Utjecaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Također, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju.
Ako pobliže pogledamo rasjedni sustav na kojem se današnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu (slika 2). Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom. Prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. god. kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao današnju katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje.
Važno se osvrnuti i na neubičajen slijed događaja kod ove potresne serije. Iako smo se nadali da je jučerašnja trešnja bila glavni potres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni potres te se jači potres dogodio danas. Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerojatno. Ono što je zasad sigurno jest da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja. Današnji potres i njegove katastrofalne posljedice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih potresa koji će se dogoditi u sljedećim danima i tjednima naučit ćemo mnogo i to će omogućiti spriječavanje razornih posljedica budućih potresa u Hrvatskoj.